Povod za realizaciju izložbe Modni svet porodice Kalef bio je poklon
koji je Muzej 2019. godine dobio od potomaka poznate beogradske sefardske
trgovačke porodice Kalef. U pitanju su 33 lista sa modnim ilustracijama u boji,
objavljena u nemačkom modnom časopisu Die
Modenwelt (Svet mode) u periodu
od 1892. do 1898 – kaže u razgovoru za NIN kustos ove izložbe Draginja
Maskareli, savetnica u Muzeju primenjene umetnosti.
Objašnjava da je časopis Die Modenwelt: die Illustrierte Zeitung für
Toilette und Handarbeiten (Ilustrovane
novine za toaletu i ručne radove) izlazio na četrnaest jezika, imao veći
tiraž od svih modnih časopisa toga vremena i rado bio čitan u Beogradu.
„Kao i brojni drugi pripadnici
jevrejske zajednice u Srbiji, članovi porodice Kalef bavili su se tekstilnom i
modnom trgovinom. U prvim decenijama 20. veka ova porodica imala je tri radnje
u Beogradu: konfekcijsku radnju muške i dečje odeće Kod prvog pariskog šika u Kolarčevoj ulici, osnovanu 1903,
galanterijsku radnju u Vasinoj ulici, i radnju s metražnom robom u Višnjićevoj
ulici.“ Sačuvane modne ilustracije iz časopisa Die Modenwelt pripadale su Matildi Kalef (1879–1942), vlasnici
ženske krojačke radnje u Višnjićevoj ulici.
„Prvi segment izložbe obuhvata modne ilustracije iz
časopisa, sačuvane u porodici Kalef i poklonjene Muzeju. Pruža uvid u istoriju
evropske modne ilustracije i štampe, modne trendove poslednje decenije 19.
veka, ali i u različite tipove odeće karakteristične za ovaj period, kao što je odeća za različite dnevne i
večernje prilike i društvene događaje, sportska odeća, dečja odeća i kostimi za
maskenbale. Znajući da se u fondu Narodne biblioteke Srbije, i u porodičnom
vlasništvu, čuvaju fotografije članova porodice Kalef, nastale u beogradskim fotografskim
ateljeima krajem 19. i početkom 20. veka, želela sam da zaokružim priču o
njihovom modnom svetu kroz narativni, drugi segment izložbe, u okviru koga su
prikazane reprodukcije ovih fotografija, uz mapiranje odevnih obrazaca koje su
članovi porodice, kao pripadnici građanske klase i beogradske jevrejske
zajednice, koristili u svojoj samoprezentaciji“, ističe Draginja Maskareli.
(NIN, 16. jun 2022)