Blic
Folirajte se, pročitali ste! (70)


Iza zatvorenih venecijanera


Ksenija Zelenović: Neonoir u savremenoj holivudskoj produkciji: načela obnove klasičnog noira, Filmski centar Srbije


Počelo je 1946, u Francuskoj, kada je Nino Frank, pišući o filmovima „Malteški soko“, „Dvostruko osiguranje“, „Lora“ i „Ubistvo, draga moja“, prvi put upotrebio novi izraz, želeći da zajedničkim imenom nazove filmove koji obiluju duhovnom i emotivnom tminom, a u kojima vidi izraz nove težnje u američkom detektivskom filmu. Nekoliko meseci kasnije, Žan-Pjer Šartje nadovezuje se svojim člankom, podsećajući na mračnu atmosferu punu očaja. Tako nastaje film noir čiju istoriju znalački ispisuje Ksenija Zelenović. Pre svega, ona ulazi u samu srž problema žanra, a potom i u povest ove vrste filmskih ostvarenja koja, po mišljenju Rejmona Durgnjea, ne predstavlja poseban žanr, poput vesterna, nego pojam širi od toga, određen motivima i posebnim štimungom. Ukoliko ste odlučili da se pohvalite kako poznajete tematiku, šapućući u bioskopu, recimo, dok vas sa velikog platna gleda Hemfri Bogart, ovaj stubac ponudiće vam jedanaest tema koje čine „porodično stablo“ noira. Ksenija Zelenović navodi ih u svojoj odličnoj studiji, citirajući Durgnjea. Zločin kao kritika društva, gangster, beg od zakona, privatni detektiv i avanture, ubica iz srednje klase, biografski pristup i rascepljene ličnosti, seksualna patologija, fiziopate, taoci sudbine, strast i smrt, horor, fantazija. Dok društvo u bioskopu pokušava da vas utiša, pomenite još proganajuću prošlost i fatalističku noćnu moru – najvažnije teme pokreta. Posebno se pritom uživa u poglavlju pod naslovom „Ikonografija“! U njemu nalazimo nokturalnu atmosferu: spuštene roletne, ugašena svetla, sveće i mračnu prostoriju koju kroz prozor osvetljava jedino ulična rasveta. Pre nego što pređete na žanrovske mutacije i prve nagoveštaje neonoira, napomenite da ni u jednom filmu koji pripada ovoj vrsti ne postoji osvetljen zid bez senke, taman ona poticala i od venecijanera, neizostavnog motiva u noiru, kako zapisuje Ksenija Zelenović, ističući da oni podsećaju na rešetke što doprinosi osećaju psihičke zatočenosti.


Mića Vujičić (Blic, 23. septembar 2012.)


недеља, 9. септембар 2012.

Džez budi želju za kretanjemMihailo Blam: JAZZ U SRBIJI (1927-1944), Stubovi kultureMihailo Blam, p
недеља, 19. август 2012.

Iza mojih prozoraPatriša Kornvel: IZOLACIJA, Laguna„Noć je pala na Dablin, čista i hladna, a vetar
уторак, 7. август 2012.

Lakoćom morskih stvorenjaIvo Andrić: Priče o moru, LagunaIzmeđu plavih korica nalaze se Andrićeve p
понедељак, 23. јул 2012.

Život i priključenijaVolter Ajzakson: STIV DŽOBS, prevod: Goran Skrobonja, LagunaAutor u uvodu citi