Nin
DENIS GANSEL O FILMU MEHANIČAR: POVRATAK

Brže od metka

Nastavak nove verzije filma o ubici, koji posao završi tako da sve izgleda kao nesrećni slučaj, pokazuje koliko su se stvari ubrzale. Stejtam danas trči, skače i leti, a Čarls Bronson, 1972, lagano šeta, gleda izloge, sluša kasete i baškari se u bademantilu

Nakon što je lažirao sopstvenu smrt, Artur Bišop, koga u filmu Mehaničar: Povratak igra Džejson Stejtam, odmara se u Riju. Pojavljuje se zgodna devojka, s poznavanjem borilačkih veština, i ponudom da za njenog gazdu smakne tri mete, ali da sve izgleda kao nesrećni slučaj. Naravno, odmah počinje tuča. Dok gleda najnoviji film nemačkog reditelja Denisa Gansela, gledalac može da pomisli i na Džejmsa Bonda i na filmove o zatvorima. Kad Bišop počne da se vere po soliteru, setimo se i Spajdermena i vratolomija s nindžama. Stejtam leti, Stejtam je duboko pod vodom.

Šta se događa s akcionim filmovima, jesu li istrošili svoju matricu? Da li zbog toga moraju da budu omaž čuvenim delima, da ponekad parodiraju istoriju na kojoj nastaju i postanu pastiš? „Ne, nimalo“, odgovara Denis Gansel u razgovoru za NIN, „ali jeste zabavno ukoliko u njima prepoznajete različite žanrove”. Napominje kako Marvelova ostvarenja čine isto. „Oni su pod uticajem paranoja-bioskopa iz sedamdesetih, na primer, ali sve mešaju sa svojim konceptom superheroja. Takav postupak čini ih svežim i zanimljivim.”

Denis Gansel rođen je 1973. u Hanoveru. Počeo je da pravi filmove kada mu je bilo sedamnaest godina. To nas je podsetilo na braću Koen koji su, još kao dečaci, u doba šatl-diplomatije, superosmicom snimili Henrija Kisindžera kako na aerodromu u Mineapolisu žurno prelazi iz jednog aviona u drugi, i film nazvali Henri Kisindžer: Čovek u pokretu. Ganselova prva dela imaju naslove: Pogrešan put, Zombiji… Malo kasnije, usledila je komedija Devojka, devojka (na engleskom: Girls on Top) koju internet-baza opisuje kao priču o osamnaestogodišnjakinji, zabrinutoj što ne doživljava orgazam sa svojim dečkom.

Talas snima 2008. godine i postaje zvezda. Glavni junak, profesor Venger, u majici s natpisom Ramones, dobija od direktorke škole seminar koji nije želeo. Za sedam dana moraće da objasni đacima šta je autokratija. Odlučuje se za igru. Držaće se definicije pojma i pokazati kako cela stvar izgleda na delu. Postaće strog, pravi autokrata; obući đacima bele košulje i uvesti žestoku disciplinu. Osnovaće grupu, sa znakom, pozdravom i napraviti ozbiljan problem. Brzo će izroniti netolerancija, nasilje, nepoštovanje pojedinca. Pritom, biće reč o zapletu zasnovanom na stvarnom događaju. U jednoj kalifornijskoj školi, profesor istorije Ron Džons napravio je 1967. sličan eksperiment kao deo lekcije o nacističkoj Nemačkoj.

Kada smo prvi put razgovarali o Talasu, Gansel je rekao kako puno ljudi smatra da smo imuni na fašizam. „Ali Ron Džons, onaj originalni učitelj, kaže da tu nije reč o politici, već o psihologiji, što bi značilo da sve može ponovo da se dogodi. Svugde! U svako doba! Želeo sam da to istražim. Moj prvi film Napola, koji je na engleski preveden kao Pre pada,  govorio je o elitnoj školi u Trećem rajhu, tako da sam već dugo zainteresovan za ovakva pitanja. Kako funkcioniše fašizam i psihologija u pozadini.“

Gledaoci koji vole Talas, sigurno se pitaju otkud nemački reditelj sada iza akcije Mehaničar: Povratak. Naš sagovornik objašnjava da ga je kompanija Milenijum pozvala da uradi film. „Poslali su mi scenario koji mi se veoma dopao. U njemu sam prepoznao mogućnost da načinim neku vrstu Džejms Bond franšize za Džejsona Stejtama. Jedan od onih filmova koji se događaju u nekoliko zemalja, imaju tu vrstu filinga... Bilo je lako dodati nekoliko novih slojeva njegovom karakteru, jer je fascinantan, a prvi deo pokazao je tek deo lepeze.“

Mehaničar je u stvari rimejk istoimenog filma iz 1972, u režiji Majkla Vinera. U prošlom veku, glavnog dasu igrao je Čarls Bronson. Progovori negde oko petnaestog minuta. Postoje i „gadžeti“, recimo, plinski šporet. Tokom najavne špice, Čarls polako hoda ulicom, s koferom u ruci, kao da ima sve vreme ovoga sveta. Neverovatno je koliko su se stvari ubrzale. Dok Stejtam u povratku Mehaničara obiđe pola planete, često putujući ispod površine mora, Čarls Bronson, u rolki, čizmicama i farmerkama-zvoncarama, šeta, razgleda izloge, prolaznike, sluša kasete, baškari se u crvenom bademantilu.

Posle četrdesetak godina, reditelj Sajmon Vest prikazuje prvi nastavak nove verzije priče o profesionalnom ubici koji tako naštima stvari da sve ispadne kao nesrećni slučaj. Gansel nastavlja niz, bacajući glavnog junaka po celom svetu. Rio, Tajland, Malezija, Sidnej, Bugarska. Naravno, u celu priču umeša se zanosna Đina, u tumačenju Džesike Albe, pa Tomi Li Džons…

No, već u storiji o razredu podvrgnutom opasnom pokusu, Ganselov pristup temi, na izvestan način, jeste bio žanrovski. Talas je brz, „tinejdž“ triler. Složena tema i jurnjava čine se kao težak spoj za reditelja. „Ne“, odgovara. „Tako su urađeni svi filmovi Novog Holivuda tokom sedamdesetih. Kum, Tri Kondorova dana... Zabavljaju nas, ali nam nude nešto o čemu ćemo razmišljati. Dobra kombinacija, pogotovo za novi evropski film. Imamo bogatu istoriju i znamo kako da je ispričamo, da ljudi žele da je vide.“

Dva puta smo razgovarali i oba puta pomenuo je dela Sidnija Polaka. Koje naslove voli kada je reč o „akciji“? „Obožavam Borna i poslednje filmove o Bondu. Pametni su, dinamični i zabavni za gledanje. Takođe volim i `tehničku` stranu Nemoguće misije. Moji uzori još uvek  su Dejvid Finčer i Sidni Polak. Oni su pravi majstori.“

Kada je reč o „novim tehnologijama“ koje vidimo u najnovijem Mehaničaru, postavlja se pitanje koliko će brzo biti zaboravljeni kompjuteri i telefoni koje koristi Artur Bišop dok pokušava da smakne tri mete. Hoće li mlađi gledaoci još danas gledati u Stejtama i pitati se, kao u dobra stara vremena: „Brate, kakva ti je to cigla!?“ Kako danas izgledaju izumi konstruisani za Džejmsa Bonda koje nije baš tako brzo nagrizalo vreme? Flopi-disk je čudo tehnike jedino još u serijama o Hladnom ratu. U verziji s Čarlsom Bronsonom zvoni fiksni. Ponekad se učini da na platnu sporije zastareva od mobilnih telefona.

„U početku smo želeli da ostanemo na tome da imamo malo tehnologije, ali bilo je veoma teško… Mehaničar mora da koristi kompjuter. Međutim, ja sam više uživao u onim scenama u starom stilu”, odgovara Denis Gansel.

Da li je akcioni film potrošen i šta će biti s njim u budućnosti? Postoji stari vic o čoveku koji uđe u prodavnicu i upita: „Imate li nunčake?“ Čim mu prodavačica ljubazno odgovori: „Nema!“, on očajnički raširi ruke. „I šta sad mi, nindže, da radimo?“

„Teško je reći kako će se akcioni film razvijati u budućnosti”, kaže Gansel, „ali mislim da će imati još više veze s politikom, sa aktuelnim.” Smatra da će biti usredsređen na određene probleme. „Tri Kondorova dana susreću Borna... Biće to definitivno deo budućnosti. Druga stvar: akcija pomešana sa naučnom fantastikom. Stvar koja je uvek zabavna! I stalno možete da dodajete nove tehnike.”

Na kraju, postavlja se pitanje da li žanr uopšte više postoji i kakvo značenje ima ta reč... „Postoji! Za mene, kao nemačkog reditelja, znači imati još nešto osim komedije u svojoj zemlji. Recimo, trilere, drame... Dobar film treba uvek da bude mešavina najmanje dva žanra”, zaključuje sagovornik NIN-a.

понедељак, 19. октобар 2020.

Jedna od najpoznatijih svetskih komentatorki situacije u medijima govori za NIN o svojoj knjizi u k
четвртак, 3. септембар 2020.

U razgovoru za NIN, poznati književnik govori kako je pišući roman o prostituciji pre i posle pada
четвртак, 6. август 2020.

Tragajući za neodoljivim junakom romana Đerđa Konrada, pronašli smo odgovore na pitanja šta danas
понедељак, 3. август 2020.

Škotska pesnikinja, koja je u svojim esejima opisala kako pronalazak predmeta iz prošlosti menja na