Nin
Viktorija i Abdul: Katalog opasnih veza


Šrabani Basu, književnica po čijem je delu Stiven Frirs snimio najnoviji film, govori za NIN o saradnji s rediteljem koji je ekranizovao klasike, ali i Nika Hornbija, Hanifa Kurejšija, priču o „dilu“ Gordon Braun – Toni Bler...

Visoki, zgodni Abdul Karim imao je samo dvadeset četiri godine kada je iz Agre stigao u Englesku da služi tokom zlatnog jubileja kraljice Viktorije –  piše u opisu najnovije nefikcijske knjige Šrabani Basu. Pomoćni službenik u zatvoru u Agri iznenada se našao u poziciji pratioca carice Indije. Za samo godinu dana postao je moćna figura na dvoru, kraljičin učitelj, držao joj lekcije urdu jezika i davao savete o njenim indijskim poslovima. Na izvestan način, zamenio je Džona Brauna čija je smrt pogodila Viktoriju, ali snažna i kontroverzna bliskost između mladića i vladarke u osamdesetim gotovo je dovela do pobune.

„Prvi put sam naišla na Abdula Karima kada sam videla portret u kući Osborn“, kaže Šrabani Basu u razgovoru za NIN. „Znala sam iz prethodnih istraživanja da je kraljica Viktorija volela kari, da je imala i indijsku poslugu. Čim sam ugledala Karimovu sliku, na kojoj je u zlatu, s knjigom u ruci, osetila sam da nije bio sluga, već nešto posebno.“ 

Objašnjava kako joj durbar soba u kući Osborn govorila o ljubavi koju je Viktorija gajila prema Indiji. Pronašla je još fotografija i Karimovih portreta. U kraljičinoj garderobi primetila je da njegova fotka stoji ispod Džona Brauna, prethodnog ličnog pomoćnika, poreklom Škota. Tada je bila uverena da je budući junak imao specijalan položaj i želela je više da sazna... 

„Otišla sam u zamak Vindzor i pročitala Viktorije dnevnike, hindustanske beleške. Niko ih pre toga nije otvorio. Reč je o vežbankama, s ispisanim lekcijama koje joj je držao Karim. One su složene dnevnički... Trinaest tomova o svakodnevnom životu. Slika je oživela pred mojim očima! Trebalo je četiri godine za istraživanja iz najrazličitijih izvora. Pronašla sam  Abdulov grob u Agri, ušla u trag potomcima i napokon pronašla izgubljene rukopise u Karačiju,u Pakistanu. Mogla sam da sklopim slagalicu.“

Engleski reditelj Stiven Frirs pretočio je njenu dokumentarnu prozu u film Viktorija i Abdul. Filmski stvaralac, rođen 1941. u Lesteru, stvorio je bogat opus na temelju toliko različitih književnih storija, sasvim udaljenih u prostoru i vremenu, da pravljenje spiska naslova po kojima je snimao predstavlja zabavnu igru. Reč je naročitom „katalogu brodova“, listi na kojoj, pored ostalog, nalazimo priču o Florens Foster Dženkins, bogatoj njujorškoj naslednici, sa snom o karijeri operske dive i glasom koji ubija (što je nije sprečilo da održi nekoliko koncerata), ili sportsku dramu  o biciklisti Lensu Armstrongu, pobedama na Tur de Fransu, korištenju zabranjenih susptanci i borbi s bolešću.

„Volim Frirsove filmove“, nadovezuje se Šrabani Basu. „On je prvi engleski reditelj koji je napravio film o ljudima iz Azije u Britaniji. Radilo se o Mojoj slatkoj perionici Hanifa Kurejšija. Predstavio nam je novog glumca Danijel Dej Luisa. Bio je izuzetan... Dopada mi se raznovrsnost tema. Od Opasnih veza do Filomene. Stalno možete da ga gledate iznova.“

Francuski književnik Šoderlo de Laklo objavio je 1782. godine epistolarni roman Opasne veze. Dva veka kasnije, Frirs je uzeo dramatizaciju savremenog pisca Kristofera Hemptona i sa Glen Klous, Mišel Fajfer i Džonom Malkovičem stvorio jedno od svojih najčuvenijih dela, nominovano za sedam i nagrađeno s tri Oskara. 

Filomena, premijerno prikazana 2013., nastala po publicističkom predlošku novinara Martina Siksmita, istinita je drama pedesetogodišnje Filomene Li koja pokušava da pronađe sina, koji joj je oduzet decenijama ranije...

Šrabani Basu rođena je u Kolkati, a odrastala je u Daki, Katmanduu i Delhiju. Studirala je istoriju i postala novinarka u Bombaju. U London se preselila 1987. i postala dopisnik nekoliko listova. U bibliografiji je povezala ljubav prema povesti i žurnalizmu; Indiji i Engleskoj. Napisala je knjigu Princeza špijun, o Nur Inajat Kan, potomkinji Tipu sultana, koja je tokom Drugog svetskog rata bila tajni agent; prva žena radio-operater kojoj je pošlo za rukom da se ubaci u okupiranu Francusku. Obruč oko nje sve se više stezao, ostala je poslednja veza sa Londonom, dok je Nemci nisu uhapisili i ubili u logoru Dahau.
 
(Treća knjiga govori o kariju!) Kakve filmove voli? „Imam prilično širok ukus. Uživam u istorijskim dramama i filmovima epohe, u trilerima i romantičnim komedijama. Volim svetsku kinematografiju.“ S kakvim je utiscima gledala Viktoriju i Abdula na velikom platnu? „Bilo je nadomoćno videti kako je sve oživelo na ekranu. Mnoge su scene snimljene na stvarnim lokacijama, u kući Osborn, što je sjajno. Super je stvar što je priča tako preneta celom svetu.“

Viktoriju igra Džudi Denč. „Imala je oko za zgodne ljude, a on je zgodan, itekako“, navodno je izjavila glumica. „Nije teško zamisliti umornu, staru ženu kako podigne pogled i iznenada ugleda tog izvanredno lepog mladića.“  Lik Abdula Karima tumači Ali Fazal, za koga internet baza kaže da je diplomirao ekonomiju i igrao u Paklenim ulicama 7

Saznajemo i da je sedam glumica nominovana za Oskara, zahvaljujući Frirsovom opusu: Glen Klous, Mišel Fajfer, Ađelika Hjuston, Anet Beninig, Helen Miren, Džudi Denč i Meril Strip. Miren je dobila Oskara za Kraljicu iz 2006., ostvarenje u kome se, između ostalog, pozabavio odgovorom i reakcijama britanske kraljevske porodice na smrt Ledi Dajane.

Scenarista je Piter Morgan! Sa Frirsom je uradio zanimljivu televizijsku dramu Dogovor (2003). Tema je dil između Gordona Brauna i Tonija Blera, napravljen u restoranu Granita: Braun se neće kandidovati za lidera laburista 1994., već će sačekati red (kako se to u stvarnosti skoro obistinilo), a Bler će postati premijer. 

Engleski glumac Majkl Šin igra Blera, imitira ga, i to bi, pored dokumentarnosti i televizisjki nepretencioznog pristupa, mogao da bude važan element poetike ovog reditelja. Nije lako preneti na platno ličnosti koje su zaista postojale ili su još uvek aktivne. Uverljivost je važna. Da li se ona postiže detaljima?

„U nekokliko navrata išla sam na set, prisustvovala snimanju“, odgovara Šrabani Basu za naš magazin. „Pre toga, razgovarala sam sa Frirsom. Pričali smo o karakteru Abdula Karima. Bila sam konsultant i pomagala u traženju kostima, u scenama vezanim za Indiju. Ulične scene u Agri, odeća koju nose zatvorenici... Otkrivala sam izvore; fotografije iz Britanske biblioteke, koje su posle kostimografi kopirali. Bilo je fascinantno videti sa koliko su detalja dizajnirani kostimi. Koliko je bili autentična cela scena.“

Poznato je da pisci često ne vole ekranizacije svoje proze; čak se i scenaristi bune... Stiven Frirs nije radio samo s Hanifom Kurejšijem, već i sa Nikom Hornbijem. High Fidelity, film iz 2000. s Džonom Kjuzakom, o vlasniku prodavnice starih ploča koji opsesivno pravi liste, uključujući i onu sačinjenu od sopstvenih ljubavnih raskida, svakako spada u najgledanije. 

Dok završavamo inventar literarnih predložaka, pitamo Šrabani Basu šta ona poručuje čitaocu koji je gledao Viktoriju i Abdula, ali još uvek nije pročitao knjigu. „Pročitajte je svakako. Da biste saznali stvarnu priču. Puna je detalja u anegdota koje pružaju uvid u zanimljive živote. Povešće vas na pravo putovanje.“

(NIN, 16. novembar 2017.)

четвртак, 18. новембар 2021.

Poznata spisateljica govori za NIN o svom romanu, napisanom u ritmu skrolovanja na internetu, koji
среда, 3. новембар 2021.

Velški pisac govori za NIN o svom romanu Zdravo druže nedostajao si nam koji je nagrađen alternativ
четвртак, 21. октобар 2021.

Pre početka treće sezone serije čiji su junaci vlasnik medijske imperije i njegova deca, publicista
четвртак, 7. октобар 2021.

Zovu ga slikarem pandemije, iako je stvarao u prvoj polovini prošlog veka. Džulijana Rot iz muzejsk