Nin (proza)
"Me`med, crvena bandana i pahuljica" Semezdina Mehmedinovića

Rastopljena sećanja

U biografiji na kraju knjige naglašeno je da pisac voli hibridne tekstove i da izbegava čiste forme. Semezdin Mehmedinović, književnik rođen 1960. u Kiseljaku kod Tuzle, koji već decenijama živi u Americi, majstor je fragmenta. „Arizona. Pitanje koje mu policajac postavlja nakon što nas je zaustavio na cesti: Koliko imaš pištolja u autu?“ – jedan je od bisera u novom delu pod naslovom Me`med, crvena bandana i pahuljica, sastavljenom iz tri celine. Prva opisuje pripovedačev srčani udar, druga putovanje sa sinom-fotografom dugim američkim, pustinjskim drumovima, a treća moždani udar koji je doživela njegova supruga. Povezuje ih ukus cementa u ustima, strah od zaboravljanja, priča o ljubavi.

Mehmedinovićev opus, obogaćen autorovim crtežima, najlakše je nazvati prozom: kratkim, često briljantnim zapisima o američkoj svakodnevici, sećanjima na ratno Sarajevo i selidbama. Ali, zašto se sa tih listova za čitaočeve prste često lepi reč roman? Na stranicama NIN-a, pišući o Uvodu u drugi život Mirka Kovača, tom neodoljivom koketiranju s autobiografijom, kroz dnevnike, pisma i snove, Igor Mandić zaključuje početkom osamdesetih da su različiti tipovi diskursa, od kojih je sačinja pomenuta „autobiografska fikcija ili fikcionalna autobiografija“, objedinjeni „tako snažnim magnetizmom propovjedačeve ličnosti, da im to daje cjelovitost koja je potrebna za romansijersko osjećanje svijeta i za potpunost čitalačkog užitka u njemu!“

Slično se igrajući dnevničkim beleškama i epistolarnom formom, Semezdin Mehmedinović, na 79. stranici, tiho parafrazira Barta, ispisujući upravo reč magnetičnost, dok govori o detalju zbog koga se iznova vraćamo fotografiji. Taj bi punctum mogao biti ključan u Me`medu, crvenoj bandani i pahuljici, slikama zabeleženim na dugačkim drumovima, motelima kraj puta, pred napuštenim benzinskim pumpama, predelima s bajkerima i nalepnicama protiv Obame. Magična su vraćanja pred vrata svojih nekadašnjih stanova. Sećanja otvaraju problem vremena. Finiks, užasne vrućine, VHS trake s upozorenjem da se ne ostavljaju u autu, „vrijeme koje se otapa“.


среда, 6. децембар 2017.

U novoj knjizi esejističke proze, Radoslav Petković odgovara „na šta sve misli kada kažu Prvi svet
уторак, 28. новембар 2017.

Majstori iz romana Tiho rušenje Ivice Prtenjače – mogli bi da budu jedini majstori koji vam ne sme
понедељак, 13. новембар 2017.

Moderni klasiciKao kamenIzdavačka kuća Plato objavila je važnu knjigu: roman Stoner Džona Vilijamsa
понедељак, 9. октобар 2017.

Živa mrtva prirodaNobelovka Herta Miler opisuje rumunsko društvo poslednjih dana Čaušeskuove diktat