Nin (Tekstovi)
Relikvije: Žuč istorije

Novinar Matijas Štolc, koji u novinama pravi neobične mape, zapitao se gde je danas Berlinski zid. „Izgrađen pre šezdeset leta, sad se proširio po celom svetu.“ Najviše delova ostalo je u glavnom gradu: „Kamenorezac iz Zilberhauzena otputovao je februara 1990. u Berlin s pokretnom dizalicom da bi preselio betonski komad u rodno selo. Nije previše istočnih Nemaca sledilo njegov primer.“

Dok je Štolc u Cajtu išao za tragom betonskih elemenata, tražili smo komadiće po kupujem–prodajem sajtovima. Nismo zaboravili savet akademskog vajara Milana Perića Drakule. Čudeći se kako je rušenje na televiziji izgledalo lako, dok je on bio kraj grupe koja je udarala satima da bi probušila rupicu „veličine špijunke na vratima“ – savetovao je, pred svoju smrt, da pripazimo pri kupovini. Još 1989. video je tipa kako čekićem odvaljuje komad terase i farba ga autolakom, da bi ličio na ostatak sa zapadne strane, pokriven grafitima.

Čak se i kamenčić, nasleđen sa suvenirima rođake–svetske putnice, naposletku ispostavio kao tetkin kamen iz žuči. Bez obzira na to: čuvamo ga kao relikviju!

(NIN, 2. septembar 2021)

недеља, 12. децембар 2021.

Pisac Nenad Rizvanović i Tomislav Brlek, profesor opšte istorije književnosti na Filozofskom fakult
недеља, 12. децембар 2021.

Književnik Pjer Asulin, član Akademije Gonkur i autor romana Klijentkinja, ustupio je NIN-u sv
среда, 24. новембар 2021.

Endi Miler, jedan od voditelja potkasta Backlisted, nabrojao je na Tviteru imena „deset umetnika ko
среда, 24. новембар 2021.

Digitalna književna akademija Mađarske izabrala je novosadskog književnika Lasla Vegela (1941) za j