Radar (tekstovi)
Pola veka Kingove "Keri"

Kralj horora objavio je više od šezdeset romana i prodao ih u preko 350 miliona primeraka, a sve je počelo pre pedeset godina sa Keri – tako ovih dana najčešće počinju vesti vezane za kingovski jubilej. Želeći da se pridružimo čestitkama, podvlačimo nekoliko redova iz knjige Stivena Kinga O pisanju (izdavač: Vulkan, prevod: Vladan Stojanović), živopisne memoaristike o nastanku dela koja su krcata mrtvima.

Kada mu se otvorio rukopis Keri – saznajemo – dobio je posao profesora engleskog u Hempdenu, a pre toga je „dirinčio“ u vešeraju. Živeli su u prikolici. Zamalo dotakavši očaj „što se tiče spisateljske karijere“, shvatio je da u tom usamljeničkom poslu ima ogromnu podršku supruge Tabi.

Ključni tren za nastanak storije – preskočimo li godinu rada na poslu školskog domara i otkriće ženske svlačionice s tuševima – jeste tren spajanja dve ideje: adolescentske okrutnosti i telekineze.

Pisanje mi je uvek najbolje išlo kad je bilo intimno, seksi, kao trljanje kože o kožu. Rad na Keri ličio je na nošenje ronilačkog odela koje nisam mogao da skinem.“

Bunario je po đačkim sećanjima i Tabi mu je mnogo pomogla. „Njen prvi doprinos bio je podatak da automati sa ulošcima i tamponima u srednjim školama obično ne rade na novčiće.“

Predujam? 2.500 dolara. Prava za objavljivanje Keri u mekom povezu? Četiri stotine hiljada dolara!

Dedica je, kad sam bio mali, govorio majci: Zašto ne ućutkaš tog klinca, Rut? Prospe svu utrobu čim otvori usta.“

To je – priznaje – bila istina, međutim, tog dana, pošto je čuo cifru, nije uspevao da progovori u slušalicu.

(Radar, 25. april 2024)

четвртак, 25. април 2024.

Kralj horora objavio je više od šezdeset romana i prodao ih u preko 350 miliona primeraka, a sve
понедељак, 22. април 2024.

Ne može se bogatstvo izraza glumca ili glumice svesti na rečenicu-dve. Pa opet mi za takvim mesti
понедељак, 22. април 2024.

Umesto da se zanima za najznačajnija dela umetnosti, Anri Kale odlazi na trke pasa. Znajući da ni
четвртак, 18. април 2024.

Postavka u kikindskom Narodnom muzeju postavlja pitanje kako danas čitati pesnika koji je živeo o