Nin
Aminata Forna


Aminata Forna, poznata britanska spisateljica, članica žirija Međunarodnog Bukera, govori za Nin o kratkim pričama koje su američkoj književnici Lidiji Dejvis donele ovogodišnje prestižno priznanje, ali i o svom novom romanu koji za temu ima rat u bivšoj Jugoslaviji


Kratka priča kao odgovor na Prustovu dugačku rečenicu


Američka spisateljica Lidija Dejvis, poznata po svojim kratkim pričama, dobitnica je ovogodišnjeg Međunarodnog Bukera (The Man Booker International Prize). Njene duhovite prozne minijature imaju polazište u anegdoti ili slici iz svakodnevnice, dotičući naposletku granice eseja.


Ne mogu ništa da vam kažem o internim raspravama žirija koji je nagradu dodelio Lidiji Dejvis, a da pritom ne prekršim pravilo o poverljivosti. Mogu da vam kažem da smo tokom dvadeset meseci pročitali nekoliko stotina knjiga i da svaki član žirija ima iskustva u drugoj sferi književnosti", kaže za Nin Aminata Forna, poznata britanska spisateljica, jedna od članica Bukerovog internacionalnog žirija koji je nagradu dodelio književnici poznatoj po sažetom proznom izrazu.

U jakoj konkurenciju deset finalista, među kojima su, pored ostalih, bili Vladimir Sorokin i Josip Novakovich, književnu slavu i nagradu od 60.000 funti odnela je Lidija Dejvis. Dejvisova je rođena 1947. godine u Masačusetsu i radi kao profersorica kreativnog pisanja u Njujorku. Poznata je po svojim prevodima sa francuskog jezika (Flober, Prust), kao autorka devet zbriki sažetih priča i jednog romana. Ni sama nije mogla da poveruje kada je u Londonu saopšteno da je laureat prestižnog priznanja. Da li zbog toga što se kratka priča često smatra potcenejnom vrstom?

Kratka priča nije svugde potcenjena", odgovara Aminata Forna, članica Bukerovog žirija. U Americi se, recimo, shvata veoma ozbiljno, pa zaista ne čudi što je Lidija Dejvis Amerikanka. Zagreb je domaćin Festivala europske kratke priče. Verujem da pisci, izdavači i kritičari razumeju izazove forme, tako da reč potcenjena možda nije prava. Smatram da je problem u tome što marketinška odeljenja osećaju da neće moći da prodaju zbirku priču lako kao roman čiju je temu ili zaplet lakše opisati."

Kritičari su stil Lidije Dejvis opisali kao precizan, jasan  i minimalistički, a njene najkraće priče kao izuzetno duhovitu prozu sa uporištem u filozofiji i poeziji. Novinari, naravno, nisu preskočili činjenicu da je Dejvisova sedamdesetih godina prošlog veka bila udata za Pola Ostera. (Da li su je pronašli i kao junakinju Osterove autobiografske proze Zimski dnevnik, popisu adresa na kojima je živeo pisac?)

U ranijem razgovoru za Obzerver Lidija Dejvis objašnjava kako je priče-od-jedne-rečenice počela da piše dok je prevodila Prusta. Sažete storije nastale su kao reakcije na Prustovu dugačku rečenicu. Nema sumnje da joj prija rečenica slavnog pisca, ali pred nju postavlja i pitanje šta se može učiniti na malom prostoru. Očigledan je uticaj Beketa i Kafke. 

Na prvi pogled, čini se da nema ničeg neobičnog u činjenici da u doba Tvitera Međunarodnog Bukera dobije autorka najkraćih priča. Međutim, uprkos brzom životu, danas su najpopularniji romani od nekoliko stotina stranica. Dela Džonatana Frenzena, na primer, koji je Lidiju Dejvis nazvao mađioničarem samosvesti".

Zanimljivo je to što su duže knjige popularnije", odgovara putem imejla Aminata Forna. Ne znam da li je to baš zaista tako, ali stiče se takav utisak. Možda je to reakcija na Tviter! Filmovi i pozorišne predstave takođe postaju sve duže. U Londonskoj kraljevskoj operi počinju probe Prstena Nibelunga Riharda Vagnera. Ja mogu da vam kažem da više volim duže romane, jer želim da se zadržim u drugom svetu što je duže moguće."

Biografija Aminate Forne izuzetno je zanimljiva. Rad u Bukerovom žiriju delić je njene karijere. Rođena je 1964. godine u Škotskoj. Kada joj je bilo šest meseci, njen otac odlučio je da se vrati u rodni Sijera Leone. Tamo je radio kao lekar, ušao u politiku, pa u vladu, nakon čega je zatvoren, optužen za izdaju i obešen. Zavera koja je pratila njegovu smrt tema je zapažene memoarske knjige naše sagovornice (Đavo koji je plesao na vodi). Forna je autorka i tri romana, dobitnica nagrade Pisci Komonvelta. Pravne nauke studirala je u London i na Berkliju. Radnja njene poslednje prozne knjige The Hired Man odvija se u mirnom hrvatskom gradu... 

Polovina moje porodice dolazi iz Sijera Leonea. Pretprpeli smo, kao i ljudi iz bivše Jugoslavije, dugogodišnji građanski rat. Posle razgovora sa prijateljima iz Bosne i Hrvatske, pre nekoliko godina, bila sam zapanjena sličnošću našeg iskustva, naročito kako smo svi morali da zazuzmemo odnos prema onome što tokom borbi uradili ljudi koje smo znali. Takođe, taj osećaj vratiti se, osećanje da su se stvari promenile, stvari koje se ne mogu izreći... Napisala sam tri knjige čija je radnja smeštena u Sijera Leone i htela da pišem o tim temama u drugačijem okruženju, korak bliže čitaocima sa Zapada", objašnjava Aminata Forna za Nin.

(Nin, 5. septembar 2013.)


петак, 24. јануар 2020.

Stevo Grabovac, MULAT ALBINO KOMARAC Mlad za rat, star za mir Posmatram okolne zgrade. Podsje
четвртак, 19. децембар 2019.

Jedan od najpoznatijih svetskih majstora kratke priče otkriva NIN-u svet svog neobičnog detinjstva
четвртак, 19. децембар 2019.

Poznati antropolog, esejista i urednik „Biblioteke 20. vek“ govori za NIN o svojoj nagrađenoj proz
четвртак, 12. децембар 2019.

Roditelji su ponekad „špijunirali“ kuće ljudi iz više klase. Kada je moja sestra jednom uznemireno