Nin (Tekstovi)
Posle prve Šejkine izložbe: Opipavanje budućnosti

Jedan trenutak sa... bio je naziv stare rubrike NIN-a u kojoj su beleženi kratki susreti s umetnicima. Iza tri tačke išlo je ime i prezime stvaraoca. Upravo zbog toga pažnju nam je privukao neobičan nadnaslov iz 1958: Jedan trenutak sa četvoro (možda?) budućih.

Proneo se glas, negde sredinom leta pisao je novinar našeg nedeljnika da u Omladinskoj galeriji Beograda izlažu pipazoni. Olja Ivanjicki, Vladan Radovanović, Leonid Šejka, Miro Glavurtić (svi mladi ljudi, svi iz ove poslednje posleratne generacije), čija je težnja da dođu do nove sintetičke umetnosti u kojoj će pipanje zameniti i uvo i oko.

Napomenuo je da su ranije svoj prvi nastup nazvali Medialna istraživanja i svakog od umetnika zamolio da izloži ekspoze, kredo. U nastavku, u celini, prenosimo reči Leonida Šejke (19321970), jer je stubac iz arhive zapravo nastao povodom Šejkine prve samostalne izložbe u Grafičkom kolektivu.

Putevi nauke, filozofije i umetnosti su različiti, ali su pošli od istog stabla (setimo se Leonarda), a isto tako u jednoj sintetičkoj fazi evolucije mogu da se približe i ukrste, i za to postoje predznaci: Ajnštajnove ideje o prostoru i kubizam, psihoanaliza i nadrealizam, nuklearna razbijanja i savremeno evropsko slikarstvo. I nije inspiracija u pitanju, već nužno podupiranje: ako danas nastojanja umetnika budu analogna, recimo, novim shvatanjima o strukturi materije u fizici Hajzenberga... Sa raznih strana se dolazi, ali postoji usmerenost ka istom centru, proces simetričan analitičkom, umesto beskonačnog i besmislenog traženja smisla u konačnom. Naš princip besprekidnih nizova (struktura) gde ostaje samo intenzitet sa gnječenjem i razvlačnjem, koji se u svakoj umetnosti pokazuje na način odgovarajući i jedino mogućan, znači uvod u pripremu ovog procesa. Ovde je sponatnost postignuta, iako se umesto korišćenja slučaja i trenutnih impulsa ispituje priroda mehaničkog, višeznačnosti, nabrajanja i sasvim novih (i vrlo starih) oblika konstrukcije. Rezultat ovoga ne mora da bude enigmatičan, već vrlo jasan i razumljiv.

 

(NIN, 30. avgust 2018.)

четвртак, 26. октобар 2023.

„To je moj posao: da doprem do pisaca čiji se umovi čine izrazito živim za svet oko nas, da ih zam
четвртак, 19. октобар 2023.

Pisac i kritičar Kris Pauer primetio je na Tviteru (@chris_power) da su prvi redovi romana Havije
четвртак, 12. октобар 2023.

U restoranu brze hrane sreo sam digitalni totem kome sam prvo saopštio svoju želju, potom se javio
петак, 6. октобар 2023.

Prvi laureat bio je Dobrica Ćosić, a beskrajni niz polemika odmah je otvorilo pitanje da li je And