Radar (tekstovi)
Filip Klodel: Ključevi Gonkura

Pokušavam da gotovo ’neracionalno’ pristupim knjigama“ – rekao nam je ranije Filip Klodel (1962), francuski književnik koji je upravo postao novi predsednik Akademije Gonkur. „Zanima me kako dela ulaze u mene i šta u meni bude. Ima onih koje čitate sa zadovoljstvom, a zaboravite posle dva dana. Druga se čitaju teško, neprijatno je, ali idete napred. Zatvorite knjigu, ne znate šta mislite o njoj, ali sledećih nedelja, meseci, godina, još uvek radi u vama. Eto, to tražim: način na koji delo ispuni, koliko dugo ostane.“

Pisac tridesetak naslova (romana, novela, pripovedaka, pesama, drama), te scenarista i reditelj četiri igrana filma (dobitnik Cezara, Bafte) – predaje i književnost i scenario. Član žirija za dodelu Gonkurove nagrade postao je 2012; pre pevao u pank bendu. Putuje, svira gitaru, planinari, voli triatlon, fotografiju. Ode i na pecanje.

Romani Sive duše (Narodna knjiga, 2005; prevod: Petar Mišović), Brodekov izveštaj (Laguna, 2008; prevod: Gordana Breberina) – počinju dolaskom neznanca u malu, zatvorenu sredinu gde će obaviti nekakvu „istragu“. Tema koja se ponavlja…

No, ovde donosimo fragment iz Zveketa ključeva (Narodna knjiga, 2006; prevod: Olivera Jezdimirović), te vrlo kratke proze u kojoj pripoveda kako je redovno ulazio u zatvor da robijašima predaje književnost:

Jedna manja grupa zatvorenika redovno se okupljala da bi snimala tekstove. U pitanju je bilo stvaranje neke vrste fonoteke za slepe. Ponekad sam zamišljao slepe kako slušaju te glasove, glasove koji su i sami na neki način bili slepi.“

(Radar, 23. maj 2024)

четвртак, 25. април 2024.

Kralj horora objavio je više od šezdeset romana i prodao ih u preko 350 miliona primeraka, a sve
понедељак, 22. април 2024.

Ne može se bogatstvo izraza glumca ili glumice svesti na rečenicu-dve. Pa opet mi za takvim mesti
понедељак, 22. април 2024.

Umesto da se zanima za najznačajnija dela umetnosti, Anri Kale odlazi na trke pasa. Znajući da ni
четвртак, 18. април 2024.

Postavka u kikindskom Narodnom muzeju postavlja pitanje kako danas čitati pesnika koji je živeo o