Nin (Tekstovi)
Veličković

Spektar čistih boja, dat kao uzorak na rubovima, samo ističe tragizam i onostranost tmine. Crtež je precizan i suveren – nekada ga je učio na albumima starih majstora Direra, Leonarda; tokovi njegovih linija su zvonki, živi i snažni, u naponu, samosvesni; teže arhitekturalnosti oblika, apsolutnom skladu delova i celine. Njegov ikonografski indeks relativno je sužen: golo ljudsko telo u pokretu, ili u rađanju, ili fizičkom uništenju i umiranju; zatim određen bestijarijum: pacovi, gavrani, kenguri, nosorozi, svinje... To su mediji „povratka agresivnosti“, katastrofe, martirija, mučenja, bekstva, truljenja i raspadanja. Zbog takve leksičke građe – i iluzionističkog postupka – moralna napetost Veličkovićeve drame počiva, dakle, na psihologiji razotkrivanja, na teatru užasa – napisao je svojevremeno Miodrag B. Protić, likovni kritičar NIN-a, o stvaralaštvu slikara Vladimira Veličkovića (1935–2019), čija se retrospektivna izložba Figura kao izraz egzistencije može pogledati u Muzeju savremene umetnosti.

(NIN, 13. januar 2022)

четвртак, 26. октобар 2023.

„To je moj posao: da doprem do pisaca čiji se umovi čine izrazito živim za svet oko nas, da ih zam
четвртак, 19. октобар 2023.

Pisac i kritičar Kris Pauer primetio je na Tviteru (@chris_power) da su prvi redovi romana Havije
четвртак, 12. октобар 2023.

U restoranu brze hrane sreo sam digitalni totem kome sam prvo saopštio svoju želju, potom se javio
петак, 6. октобар 2023.

Prvi laureat bio je Dobrica Ćosić, a beskrajni niz polemika odmah je otvorilo pitanje da li je And