Nin (proza)
Umetnici u mladosti: Izvlačenje kaiša

U četvrtom tomu Moje borbe, romana u kome se Karl Uve Knausgor opasno poigrao autobiografijom, boreći se fikcijom protiv fikcije glavni junak, svršeni gimnazijalac, otišao je na sever Norveške i počeo da radi kao učitelj. Pred đacima trećeg i četvrtog razreda, jednog je dana na tabli ispisao reči: Hofjur, Trums, Norveška, Evropa, Zemlja.

Posveta Džojsu? Čitalac s navikom da se namršti čim se savremeni norveški književnik poveže s Prustom, sada razmišlja i o Portretu umetnika u mladosti. Na koricama Dedalusovog zemljopisa stajalo je: Stiven Dedalus, Prvi razred, Klongous Vud Koledž, Salins, Oblast Kilder, Irska, Evropa, Zemlja, Vasiona.

Najnoviji nastavak šestotomne Moje borbe (izdavač: Booka) svakako jeste priča o odvajanju od porodice, sa sve glasnijom rečenicom: Hoću da pišem, hoću da postanem pisac. Uz to, ne štedeći sebe, pripovedač opisuje muke: još uvek nije spavao s devojkom.

Ukoliko je prva knjiga bila posveta velikom spremanju kuće posle smrti oca, druga govorila o razvodu, deci, roditeljstvu (s puno prčkanja po kujni), treća opisivala nepodnošljivog oca i klimavu strukturu nazvanu detinjstvo” novi je nastavak traganje za zametkom prvih priča, u svakodnevici čiji ritam određuju erekcija i postepeno izvlačenje kaiša s nitnama.

Na stogodišnjicu, Knausgor je napisao predgovor za Portret umetnika u mladosti i pomenuo da je Džojsa otkrio s osamnaest, dok je bio učitelj u malom mestu. Ukoliko Uliks obeležavaju jezičke inventivnosti i razdragano eksperimentisanje, zapitao se u eseju, šta oduševljava u Portretu... Štimung! Upravo najbolja strana i ovog Knausgorovog dela, ispunjenog šljunkom, mrakom, longplejkama i člancima o muzici pisanim za lokalne novine.

Fleming, od koga je Dedalus uzeo kutiju s bojicama da bi zemlju obojio u zeleno a oblake u kestenjasto, na suprotnoj strani zemljopisa dodao je četiri stiha. Ime mi je Stiven Dedalus,/ Irska mi je domovina/ živim u Klongousu/ i nadam se nebu. Karl Uve Knausgor mapira mesto i potvrđuje izuzetnu snagu u nijansiranju prirode. O, to je svet, i ja živim u njemu.

(NIN, 22. februar 2018.)


среда, 6. децембар 2017.

U novoj knjizi esejističke proze, Radoslav Petković odgovara „na šta sve misli kada kažu Prvi svet
уторак, 28. новембар 2017.

Majstori iz romana Tiho rušenje Ivice Prtenjače – mogli bi da budu jedini majstori koji vam ne sme
понедељак, 13. новембар 2017.

Moderni klasiciKao kamenIzdavačka kuća Plato objavila je važnu knjigu: roman Stoner Džona Vilijamsa
понедељак, 9. октобар 2017.

Živa mrtva prirodaNobelovka Herta Miler opisuje rumunsko društvo poslednjih dana Čaušeskuove diktat